Tko je pravi chacha clutcha?

Već nekoliko godina se na našim prostorima spominje izraz “Chacha Clutcha”, često se taj nadimak dodjeljuje nekolicini njih, ali ipak najčešće su u pitanju dvojac s naslovne slike - Damian Lillard i Carmelo Anthony. Jesu li oni uistinu ćaće u toj kategoriji?

Najbolji klačeri ove sezone

Za početak definirajmo što je to “clutch time”. To je kada je preostalo 5 minuta u utakmici (4.četvrtina ili produžeci), a koš razlika je 5 koševa ili manje. To je neka minimalna/uobičajena granica za clutch, može se i strože definirati (kao što ćemo kasnije).

Na prethodnom grafu imamo prikaz clutchera s najviše True Shooting pokušaja ove sezone. True Shooting Attempts su pokušaji koji uračunavaju i slobodna bacanja, odnosno formula je vrlo jednostavna i glasi: FGA + 0.44 * FTA. Osoba koja odmah iskače jest Damian Lillard, i to i volumenom i efikasnošću. Njemu Blazersi mogu zahvaliti na 22 pobjede od ukupno 34 utakmica koje su otišle u clutch situacije, što je pri vrhu lige (6. ekipa s najviše clutch utakmica).

Imamo još nekoliko zanimljivih igrača ovdje, Kyrie i Harden su jako visoko, a Duranta nema na grafu jer ima mali broj ukupnih TSA zbog izostanaka, no njegov TS% bi bio oko 70%… Murray ima vrlo visok TS% u clutch situacijama, čak bolji od Jokića te je nosio teret zajedno s njim, još jedan od razloga zašto je njegov izostanak velik udarac. Terry Rozier iskače kao najefikasniji igrač u clutchu i zanimljivo je da Charlotte ima 3. najbolji win% u clutch utakmicama, jedino su Netsi i 76ersi ispred njih.

No ima i nekoliko “loših” strana ovog grafa. Booker je daleko najneefikasniji igrač od top 40 po pokušajima. Dobra vijest je da uz sebe ima Paula koji je unazad nekoliko godina jedan od najboljih u tom segmentu (prošle godine je dominirao u Thunderu). Butler i Mitchell su još neki od nositelja momčadi u napadu, a ispod prosjeka su. No i uz tu nisku efikasnost glavnih igrača ekipe, Sunsi, Heat i Jazz su opet preko 50% pobjeda u clutch situacijama (to se ne vidi na grafu) i u gornjoj polovici na razini cijele lige po tom segmentu.

Usporedba TS% najboljih skorera ukupno i u clutchu

Sljedeća stvar koja me zanima jest kome clutch vrijeme ne predstavlja nikakav teret te pristupa tome bez imalo stresa i brige, a koga potpuno devastira. Na sljedećem grafu promatramo top 40 igrača po poenima po utakmici, to bi ujedno trebali biti nositelji svoje ekipe (u teoriji trebao bi ući barem jedan igrač iz svake ekipe). Uz to sada će na graf doći neki igrači koji nemaju puno pokušaja u clutchu (npr. Giannis).

Ovdje možete vidjeti tu apsurdnost Kevina Duranta ove sezone, koji je najefikasniji u cijeloj ligi kada promatramo sve šuteve, a ne samo clutch, a u tom vremenu mu se igra podigne za razinu. Ovdje samo potvrđujemo što smo rekli za Roziera, Lillarda i ostale igrače koji su iskočili u prvom grafu.

A imamo i nekoliko (ne)ugodnih iznenađenja. Jedno ugodno je svakako Russell Westbrook koji pokaže svoje najbolje lice kada zagusti. Zapravo je iznenađujuće koliko ogromna je ta razlika, čak 14%, samo Rozier ima veći skok. Najneugodnija iznenađenja su Kawhi Leonard i Paul George, kojima TS% padne za 15% odnosno 13%.

Naravno ovih nekoliko podataka nisu potpuni pokazatelj koliko neki igrač pridonese u završnici, nismo uopće uzeli u obzir to da oni kreiraju šuteve za protivnike, što direktno kroz asistencije, tako i kroz samu pažnju protivničkih igrača - što otvara mnogo prostora za suigrače.

Pogled unatrag

Dodat ćemo sad ovim podacima prethodne sezone sve do 2015-16 (uključujući i tu sezonu), to je pet punih sezona plus ova trenutna.

Ovaj graf je isti kao onaj prvi, dakle top 40 igrača po ukupnom broju TSA, ali u svih tih zadnjih 5 sezona. Ovdje nema toliko iskakanja, osim sjajnog Stepha Curryja koji je držao konstantu takvog šutiranja kroz svih 5 sezona (odnosno 4 jer je praktički cijelu lanjsku propustio). On je na brojci od preko 65%, što je otprilike slično ovosezonskoj brojci, uistinu impresivno.

Competitive Greatness

Ova izreka je na vrhu piramide uspjeha, koju je legendarni pokojni trener John Wooden ustalio u sve svoje ekipe i momčadi koju je vodio. Detaljniji opis ove izreke je: “Budi najbolji kada se najbolje traži. Uživanje u teškim izazovima”.

Ovo je predivna izreka, kao i cijela piramida, koja se može preslikati u bilo koju životnu situaciju. Pa vodeći se tom izrekom, suzimo vrijeme promatranja na samo zadnjih 10 sekundi i situacije u kojima igrač (i njegova ekipa) zaostaje 3 ili manje razlike -> dakle kada bi jedan pogođeni šut mogao vratiti utakmicu u izjednačenje.

S obzirom da je ove sezone bilo malo takvih šuteva, dati ću samo brzinski pregled kroz tekst, Derozan ima najviše takvih šuteva i pogodio ih je 3/9, iza njega su LaVine s 1/8 te Tatum s 4/7, i tako dalje… Dakle to je sve iznimno mala brojka.

Zbog toga sam uzeo takve situacije u regularnim sezonama od 1996-97 pa sve do danas, samim time su obuhvaćene sve velike zvijezde 2000-ih, od Kobeja, Cartera (u primeu), Nowitzkog, itd.. pa sve do Duranta i Lillarda. Pa pogledajmo kako izgleda takva tablica.

Prikazao sam 20 igrača s najviše šuteva u tim situacijama. Kobe, Carter i LeBron predvode sve igrače s preko 100 šuteva no nitko nije pretjerano efikasan. Najefikasniji od svih ovih igrača su pravi, istinski, i s razlogom tako zvani CHACHA CLUTCHA Carmelo Anthony, Dirk Nowitzki, Allen Iverson (iznenađujuće možda) te Ray Allen (jedini preko 30% na tricama što je zapravo brutalno). Kada gledamo TS% više manje je ista situacija jedino što bolja efikasnot na FT% malo digne Dirka Nowitzkog.

Inače jedini igrači koji imaju bolji postotak šuta u tom extra clutch vremenu od Carmela su Rudy Gay s 37.70% (i to čak 23/61) i Shawn Marion (37.50%). S time da je jedan prorok iz Toronta puno prije pisanja ovog posta znao koliko je opasan RUDY GAY. Steph je vrlo dobar u ovome, na 33% šuta iz igre, no isto tako imao je samo 36 šuteva za sada (što je zapravo iznenađujuće malo, no ipak su Warriorsi dominirali 4 godine zaredom).

Tko je pravi chacha?

Pa s razlogom se taj nadimak najčešće pridjeljuje Carmelu, iako bi se moglo pridodati i Dirku. Damian Lillard i Stephen Curry su također tu, kao neki trenutni superstarovi, a sudeći po ovogodišnjem uzletu strašnog Terryja Roziera i činjenicom da su Hornetsi postali zabavna i vrlo dobra mlada ekipa, mogao bi se uključiti u tu grupu velikih imena…

Written on April 29, 2021